hr | en

Elly Bašić (rođ.Lerch)

Biografija

Elly Bašić (Zagreb, 1908. - 1998.) studirala je klavir, kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 1929. je osnovala i vodila zajedno sa prvim suprugom Ivom Prišlinom eksperimentalnu Muzičku školu Beethoven, koja je kao niža i srednja škola djelovala do 1945. Jedna je od začetnika Muzičke škole Pavao Markovac, gdje je predavala teoretske predmete i klavir (1945. – 1962.). Uz to je držala predavanja i na Akademiji za kazališnu umjetnost (1950. – 1954.). Od 1954. stalni je vanjski znanstveni suradnik Instituta za narodnu umjetnost (poslije Zavoda za istraživanje folklora Instituta za filologiju i folkloristiku) u Zagrebu (sakupila je oko 2400 zapisa dječjeg stvaralaštva na različitim jezičkim i dijalektalnim terenima ex SFRJ). Od 1962. do 1973. radila je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kao docent i pročelnik Teoretskog odsjeka. Idejni je pokretač Funkcionalne muzičke škole u Zagrebu (1963.) koje danas djeluje pod nazivom Glazbeno učilište Elly Bašić. Održala je mnoga predavanja i seminare u zemlji i inozemstvu (o funkcionalnoj glazbenoj metodi, o dječjemu glazbenom izrazu, likovnom odrazu doživljaja glazbe, improvizaciji i kreativnosti, o muzikoterapiji, razvoju stvaralačkih sposobnosti kroz nastavu glazbe, o pokretu i glazbi, igri mašte kao djetetovoj potrebi i dr.). Autor je izložbe Muzički izraz djeteta (Ljubljana, Zagreb 1954., Beograd, Ženeva-UNESCO 1955., Bratislava 1967., Moskva 1970.). Radila je i priloge za radio, TV i film, primjerice dokumentarac Mur Bur za Zagreb-film te seriju Dječja kreativnost I, II, III za RTV Sarajevo. U tijeku svoje dugogodišnje pedagoške djelatnosti izgradila je, polazeći od Tonika-Do metode, vlastiti način glazbenog odgoja — 'funkcionalnu muzičku pedagogiju', koja se temelji na osjećanju funkcionalnih tonalnih odnosa. Ta funkcionalna metoda obuhvaća osim intonacije, glazbeni odgoj povezan s likovnim i literarnim izrazom. Posebno je težište odgoja na dječjem stvaralaštvu, a osnovni je cilj postizanje optimalnih rezultata u glazbenom formiranju nadarenog i prosječnog djeteta. Radove je objavljivala u dnevnom tisku (1948. – 1962.) te u časopisima: Muzička revija (1950.), Muzičke novosti (1953.), Delo (Beograd, 1955.), Žena (1957.), Danas (1962.), Svijet (1962.), Umjetnost i dijete (1968., 1969., 1972., 1974., 1980.), Bilten RTV Zagreb (1972.), Muzika (1973.), Musicotherapia (1980.). Važniji su njezini radovi djelomice poznati i izvan granica naše zemlje: Brojalice – melografski problem dječjeg poetskog stvaralaštva (III kongres folklorista Jugoslavije, zbornik, Cetinje 1958.), Dispozicije i razvojne mogućnosti dječje mašte kroz muziku (Igra mašta zbilja, zbornik, Šibenik 1975.), Improvisation als schöpferische Mitteilung (u knjizi Wolfgang Stumme: Über Improvisation, Mainz 1975., B.21; to donosi i A. L.Ostrovskij u svojoj knjizi Muzykal’noe vospitanie v stranah socializma, Lenjingrad 1975.), Pokret na glazbu – glazba pokreće (Anali Kliničke bolnice Dr Mladen Stojanović, 1979., XVIII/2), Igra mašte – djetetova je potreba (Naša škola, 1980., 7/8), Psihološka uvjetovanost funkcije brojalica i kreativni proboj metrike i forme standardne lirike (Umjetnost i dijete, 1981., 75.). DJELA: Čitanka za početnički solfeggio. Zagreb 1947. — Groteskna suita. Zagreb 1948. — Sedam nota sto divota. Zagreb 1959., (do 1976. 11 izd.).
(izvor: www.hbl.lzmk.hr, B. Rakijaš, 1983./2014.)

Zanimanja etnomuzikolog
pedagog
Web stranica http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1433