hr | en

Antun Vancaš

Biografija

Antun Vancaš (Zagreb, 1867. - 1888.) glazbu je učio u Zagrebu kod Kuhača i Milana Fabkovića (klavir), od 1884. do 1886. je studirao na Konzervatoriju u Beču (kontrapunkt, kompozocija), uz to je dalje učio glasovir. U rujnu 1886. je s Nikolom Fallerom otišao u Pariz gdje je na Muzičkom učilištu učio kod Julesa Masseneta. Godine 1887. počeo je poboljevati na plućima tako da se morao vratiti u Zagreb gdje je umro 1888. Još kao Kuhačev učenik komponirao je Križevačku četvorku po hrvatskim narodnim napjevima, više pjesama za jedan glas uz pratnju glasovira te nekoliko pjesama za muški četvoropjev. U Beču je skladao više pjesama za jedan glas uz pratnju glasovira. Pjesmu Sjećanje (riječi od H. Badalića) pjevao je operni pjevač Ivo pl. Hreljanović na koncertu hrvatskog Sokola u Zagrebu 1886. Tada je napisao i 43. psalam Sudi mi o Bože za mješoviti zbor i bariton solo uz glasovir u G-duru, te Ave Maria za bariton, violončelo i orgulje. Tada je napisao i Gudački kvartet u D-duru (Allegro, Andante, Scherzo) te Andante u Es-duru za gudački kvartet. U Parizu je napisao Scherzo u f-molu za gudački kvartet. Te skladbe privatno je između 1885. i 1887. izveo Gudački kvartet (Waisz Aurel I. violina, Kuhar Šandor II. violina, Žert Otto viola, Waisz Mirko violončelo) čiji članovi su bili Vancašovi vršnjaci i prijatelji. Tada je nastao i Scherzo za violinu i glasovir i više četveropjeva a među njima i muški zbor u D-duru Vječni ti spomen Rusane skromni (riječi I. Vitez Trnski) pjevan prigodom otkrića Rusanova spomenika u Virju. U Parizu je počeo pisati za orkestar (Četiri Slavenska plesa za orkestar), ta skladba više je puta izvedena na koncertu hrvatskog Sokola u Zagrebu 1887., te na koncertu Društvenog orkestra HGZ-a u Zagrebu 1926. Zatim je napisao uvertiru Zvonimir u C-duru za veliki orkestar (1888.). Radio je također na glazbi za balet Vjera ali je nije dovršio. Za muški zbor je napisao Ave Verum u As-duru (slavospjev povodom pedesetgodišnjice književničkog društva Zbora duhovne mladeži u Nadbiskupskom sjemeništu u Zagrebu, koji je 1887. izvelo Pjevačko društvo Vijenac), te Himnu u slavu tristogodišnjice pjesnika I. Gundulića (riječi H. Badalić), koju je izvelo Pjevačko društvo Zvonimir u Beču. (izvor: www.cro-eu.com, 2014.)

Zanimanja skladatelj
Web stranica http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63817
     Djela
Naziv Godina
Zvonimir - ouvertura